Lantanin blog

 Kostanjevica na Krki

Cistercitski samostan u Kostanjevici na Krki, Sloveniji koji je postao galerija. Dovoljno je ponoviti riječi otisnute u promotivnom vodiču galerije. Tamo gdje se kultura i umjetnost isprepliću s prirodom i duhovnošću.

 

 

 

Prije godinu dana, na
kraju rujna 2019. uputili smo se Kostanjevicu na Krki. Mali izlet u Sloveniju. Kratka vožnja od Zagreba; stigli smo u jedan prilično idiličan kraj, miran, uredan i pomalo uspavan. Nas četvero; sin, snaha, muž i ja. Stigli bi ranije da nismo promašili skretanje vodeći se varljivim sjećanjem na određenu cestu koja odavno više ne izgleda kao ona od prije tridesetak godina. Ili mi ne pamtimo više tako dobro kao prije. Ništa ne smeta,  malo bolje smo upoznali krajolik. Kada smo stigli najprije smo obišli mali, umjetni otočić na Krki na koji se stiže jednim od drvenih mostova, popili kavu i prezalogajili u centru mjesta. Zatim smo krenuli prema našem  cilju kojeg se sjećam iz mlađih godina. Svojih. Zanimalo me kako sada izgleda ta impresivna građevina koja je ostavila dubok dojam na mene. Sjećam se da je još onda bio samostana dio pod skelama a jedan dio unutrašnjeg prostora je tada bio obnovljen te su bile izložene umjetničke slike.

Kostanjevica na Krki je jedan od najmanjih, i jedini slovenski otočni gradić koji privlači svojim bogatim povijesnim, kulturnim i prirodnim naslijeđem. Na mjestu današnjeg specijaliziranog muzeja stoljećima je dominirao cistercitski samostan Studenac svete Marije kojeg je 1234. godine osnovao vojvoda od Koruške Bernard Spanheimski. U bivšoj samostanskoj crkvi( sada desakralizirana) pokopani su vojvodina žena Juta i sin Bernard. Kroz period dug nekoliko stoljeća, samostan je predstavljao gospodarski i kulturni centar kojim su upravljali monasi. Već u vrijeme renesanse samostan je bio moćna utvrda čiji su žitelji bili sigurni od razbojničkih napada. 

Latinski naziv ovog Reda je 'ordo cisterciensis'. Osnovao ga je 1098. godine sveti Robert, u mjestu Citeaux, latinski Cistercium, u francuskoj pokrajini Burgundiji. Značajan doprinos za širenje Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću.

Cisterciti su monaški red u Katoličkoj Crkvi. Red je nastao krajem 11. stoljeća, godine 1098., kada je benediktinski opat Robert sa dvadesetak monaha napustio svoju opatiju Molesme (Francuska) i osnovao novi samostan u Citeauxu, želeći provoditi monaški život što vjernije prema pravilu sv. Benedikta. Od mjesta Citeaux ova grupa monaha je po mjestu boravka prozvana cisterciti.

 Odijelo im se sastoji od bijelog habita i crnog škapulara. Kad sudjeluju u korskoj molitvi i zajedničkoj liturgiji oblače bijelu široku kukolu.

Prolazeći  dugačkim hodnicima, u tišini i bez gradske buke nije teško zamisliti šutljive cistercite u bijelim habitima kako brzo i tiho, poput sjena promiču hodnicima da bi nakon molitve ispunili zadaću zadanu za taj dan, i opet završili dan u molitvi. Samostansko zvono 7 puta tokom dana pozivalo je na molitvu. Živjeli su asketski, pod izrekom: Ora et Labora, što znači... radi i moli. Koliko su cisteriti  značili u razvoju poljoprivrede i graditeljstva toga područja, u vrijeme procvata i izgradnje samog samostana, može se tek pretpostavljati. Utjecaj radišnih, šutljivih monaha koji su prenosili uz pismenost i iskustva obrade zemlje iz zemalja zapadne Europe, pogotovo plodne Burgundije na ova područja je bio izuzetno koristan. Svoja znanja iz rada na zemlji, krčenju i isušivanju močvara te rad s poljoprivrednim kulturama pronosili su radeći fizičke poslove, uključujući poljoprivredu i gradnju a neki od njih su se bavili pisanjem i naukom. Što se tiče cistercita u Hrvatskoj, šteta je velika  što su Turci temeljito 1565.razrušili  cistercitski samostan i crkvu u Topuskom.

 

Danas je to Galerija Božidar Jakac, formalno osnovana 1974. godine. U ovim prostorijama, impresivnim površinom i lokacijom, nalaze se umjetnička djela (pretežno likovna) brojnih slovenskih umjetnika. Jezgru čine stalne zbirka središnjih protagonista slovenske moderne umjetnosti kao što su : Tone Kralj, France Kralj, Božidar Jakac,France Gorše, Zoran Didek i drugi. Od 1977.god.  je otvorena i zbirka Pleterska zbirka europskih slikara, inače u vlasništvu obližnjeg kartuzijanskog samostana u Pleterju. Bogatu međunarodnu tradiciju ima i Međunarodni kiparski simpozij Forma viva začet na radilištu u Kostanjevici na Krki 1961. koji danas vrijedi za najstariji još djelujući kiparski simpozij na svijetu. Na bijenalnim simpozijima umjetnici tijekom jednomjesečnog boravka u ovom idiličnom kraju oblikuju kipove iz duba, to jest hrastovine tipične za to područje. Tako je kroz desetljeća nastajao Park skulptura oko zgrade muzeja, koji broji više od 100 monumentalnih kipova u hrastovini.