U obilasku Brijuna
Vikend nakon prekrasnog koncerta Leonarda Cohena u Puli, u pulskoj Areni(3.8.2013.) bio je lijepa prilika za posjet Brijunima...Titov bijeli kakadu papagaj Koko nije bio raspoloživ za fotografiranje, a nije bio osobito razgovorljiv toga dana iako stoji upozorenje turistima da se može čuti od Koka i poneka prostota što je pak ekskluziva, hahaha...Tu je Titov Cadillac ELDORADO iz 1953. godine, restauriran i vožnja njime po otoku, isključivo sa službenim vozačem parka košta za pola sata 2750,00 kn! Tu su i brojne životinje smještene duž otoka Veliki Brijun...Turistički vlakić s vodičem prevozi turiste, a bicikli su popularno prijevozno sredstvo na otoku, iznajmljuju se na otoku . Jednom riječju...predivno !
Brijuni, snimili Jelena i Marko, 4.8. 2013.
https://www.youtube.com/watch?v=-9yZsc6dJyM
Nešto malo o
Brijunima…
Veliki Brijun najveći je otok u skupini Brijunskih otoka. Površina
otoka je 5,72 km²,
[1] dužina obale iznosi 23,42 km
[1]
Otok se nalazi uz zapadnu obalu Istre zapadno od Fažane od koje ga dijeli 2 km
širok Fažanski kanal. Od Pule je udaljen oko 6 km.
Kao i većina Brijunskih otoka, Veliki Brijun je naseljen još u prapovijesti.
Otok 177. pr. Kr. godine dolazi pod nadzor Rimljana. U 1. stoljeću na otoku
nastaje nekoliko rimskih naselja - na mjestu gdje je danas naselje Brijun, u
zaljevu Dobrika i na brdu Kolci. Nakon propasti starog Rima, otok nekoliko puta
mijenja vlasnike. Godine1893. otok od Mlečana kupuje industrijalac Paul
Kupelwieser (1843.-1919.) koji tamo gradi ekskluzivno ljetovalište s hotelima,
kupalištima, hipodromom, igralištem za golf i tenis, a uređuje se i park i
lovište divljači. Izgrađeno je oko 80 zgrada, a iz Fažane je doveden vodovod.
Međutim, malarija koja je harala otokom u vrijeme prije 1. svjetskog rata
učinila je od
otočja koje je do
tada bilo poput raja na Zemlji pravi
rasadnik
ove opake bolesti. Stanovništvo
je umiralo, malo tko je želio posjetiti otočje kojim vlada malarija.Kupelwieser
je pozvao svojeg znanca, svjetski poznatog mikrobiologa Roberta Kocha da učini
sve što je moguće za spas ovih prekrasnih otoka i ekskluzivnog ljetovališta.
Detaljnije o povijesti Brijuna u ulomku iz knjige" Nacionalni parkovi":
"Renesansa Briona, ovaj put turistička, nastaje nakon 1893. god., kada
austrijski industrijalac Paul Kupelwieser (direktor čeličane u Vitkovicama u
Moravskoj) odluči kupiti otoke i na njima se baviti turizmom. U vrlo kratkom
roku obavljeno je prvo krčenje i čišćenje guste makije, sadnja raznog drveća te
prvi građevni radovi. Prvi energetski objekt je bila vjetrenjača (crpila vodu,
tjerala motore za rashladne uređaje, drobljenje kamena itd.), a zatim je
postavljen agregat. Prvi gosti, doduše u skromnim smještajnim uvjetima, bili su
na Brionima već 1896. godine. Nije zaboravljena ni poljoprivreda, a 1896. god.
već počinju arheološki i konzervatorski radovi. Da bi suzbio malariju,
poduzetni Kupelwieser obraća se sljedeće godine bakteriologu Robertu Kochu i
ovaj najprije šalje svoje suradnike, a zatim i sam dolazi na Brione. Prema
njihovim uputama zatrpane su sve bare i lokve, legla komarca Anojelesa –
prijenosnika malarije, a bolesnici su liječeni kininom. Već nakon jedne godine
nije bilo novooboljelih.
Nakon tog uspjeha počinje gradnja
većih hotelskih objekata i do 1913. god. izgrađena su četiri hotela, s ukupno
320 soba, i desetak vila. Godine 1908. dovedena je i voda s kopna. Gradnju
hotela pratili su i ostali sadržaji: pristanište, pošta s telefonskom
centralom, pedesetak kilometara putova i staza, kupalište sa 180 kabina,
zatvoreni bazen s toplom morskom vodom, kasino, ergela i niz različitih
sportskih terena, među kojima nešto kasnije i najveće igralište za golf u
Evropi (18 rupa i 5850 m staza). Vino i ulje se proizvodilo iz vlastitih
vinograda, odnosno maslinika, a mlijeko i odličan sir također su bili s
brionskih pašnjaka. Otoci su bili reklamirani i kao klimatsko lječilište, a od
1910. god. imali su i svoj tjednik “Brioni-Inselzeitung”. Iz njega saznajemo da
se odjednom na Brionima znalo okupiti 11 nadvojvoda i nadvojvotkinja (31. 7.
1910), 16 prinčeva i princeza (31. 3. 1911), 18 tvorničara i industrijalaca
(27. 4. 1911)«. Iz navedenih datuma razaznajemo da je sezona trajala gotovo
cijelu godinu, a struktura gostiju pokazuje da je boravak na otocima postao
potvrdom društvenog statusa i prestiža.
Prvi svjetski rat prekida ovu
uzlaznu liniju, a poslije rata Brioni su, zajedno s Istrom, pripojeni Italiji,
ali su i dalje u vlasništvu obitelji Kupelwieser. U Italiji je turistička
konkurencija bila jača, pa Brioni sve teže posluju i 1936. god., nakon stečaja,
prelaze u nadležnost Ministarstva financija. Malo zatim Italija se odlučuje na
znatnija ulaganja (uvodi se i svakodnevna izravna hidroavionska veza do
Briona). No ubiranje plodova ulaganja prekida nova svjetska katastrofa. Umjesto
bogate aristokracije hotelskim hodnicima uskoro promiču samo mornarički
oficiri. Uoči samoga kraja rata Brioni su nekoliko puta bombardirani, a najveće
razaranje doživjeli su 25. travnja 1945, kada su srušena dva hotela, dio obale
i mnoge kuće.
Nedugo poslije rata, 1949. god.
Brioni su određeni za Titovu rezidenciju na moru. Ratne ruševine su uklonjene,
a postepeno su obnovljena i proširena infrastruktura (komunikacije, vodovod),
obnovljene hotelske zgrade i obogaćen parkovski inven- tar. Izgrađena su dva
reprezentativna objekta na zapadnoj obali Velikog Briona: »Bijela vila« –
službena Titova rezidencija (1953. god.) i »Brionka« – rezidencija za strane
državnike (1957. god.).
Trideset godina Brioni su bili ambijent u kojem je Tito provodio dio svoga
radnog i slobodnog vremena. Evidencije kazuju da je ovdje kao domaćin i
državnik primio 53 šefa država i partija, te još više premijera, ministara ili
delegacija stranih država. A uobičajeno je bilo i da se ovdje povremeno
održavaju sjednice jugoslavenskih rukovodstava. Tako su s vremenom Brioni
postali jedan od simbola Titove politike i Jugoslavije općenito.
Otočić Vanga uređen je kao prostor
Titovog povremenog doma. Na njegovu sjevernom dijelu izgrađen je prizemni
kompleks, u kojem danas posjetioci mogu vidjeti intimniji ambijent u kojem je
Tito živio (radni kabinet, bravarsku radionicu itd.) i dio poklona iz
inozemstva i Jugoslavije. U južnom dijelu Vange iskrčen je dio bujne makije i
pretvoren u voćnjak i vinograd sa zanimljivim vinskim podrumom.
U zakonskom aktu o proglašenju Nacionalnog parka (1983. god.) Vanga je posebno
izdvojena kao spomen-područje.
Mikrobiolog Robert Koch je,dakle
na
poziv Paula Kupelwiesera,početkom 20 st. boravio na Velikom Brijunu i pomogao
otok osloboditi od malarije. Može se reći da je zapravo Robert Koch koji je na
otoku proveo dvije godine iskorijenio malariju
a kome je u
znak zahvalnosti tu podignut spomenik. Brijuni
na
svom najvećem dijelu nisu tipičan nacionalni park već spomen-područje.
Tijekom 20 . stoljeća na otoku je otvoren zoološki vrt i
safari park. U skorije vrijeme postoji tkz . park dinosaura u kojem se mogu
razgledati očuvani tragovi ovih zadivljujućih stvorenja .
Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne
baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni
zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet
djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno
malom otočju, površine nešto veće od 7 km2, evidentirano je stotinjak
lokaliteta i arheoloških objekata i kulturno-povijesnih vrijednosti koji
obuhvaćaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline
do stvaranja mondenog ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća
Brijuni su postali nakon 1953.
ljetna predsjednička
rezidencije koju su tijekom 25 godina
(1954.-1979.) pohodili državnici čak trećine svjetskih država.
Ovako sažet životopis otoka koji pomno čuva tragove pet tisućljeća ljudskog
djelovanja, čini legendu o njegovom postanku stvarnom, a dolaskom na otok pred
nama se u jedinstvenom skladu flore, faune i baštine otvara djelić iskonskog
Raja, izniman spoj u tirkizno-modro more utonulog uvijek zelenog otočja čije su
uvale i brežuljci prošarani životnom bjelinom istarskog kamena.
Informacije djelomično
preuzete sa
str. Nacionalnog parka Brijuni i nekih drugih izvora
ukupna površina "Nacionalnog
parka Brijuni"
|
3.395,00
ha
|
Površina morskog dijela NP
|
2.651,70
ha
|
Površina svih otoka (14 otoka i
otočića)
|
743,30
ha
|
Dužina svih otočkih obala
|
46,82
km
|
| dužina morske obale |
22,93
km
|
 |
Marko i Jelena pored Titove tipične slike... poučne riječi u pozadini
Titov Cadillac Eldorado iz 1953. godine... |
Marko ispred Titovog automobila
